Povijesne kontroverze

Krajem devedesetih i početkom novoga tisućljeća Hrvatska je prošla kroz veliku političku promjenu: nakon smrti predsjednika Franje Tuđmana HDZ je na parlamentarnim izborima u siječnju 2000. izgubio vlast, a na predsjedničkim izborima također je pobijedio jedan oporbeni kandidat. Međunarodni promatrači izbore 2000. ocijenili su kao znatan napredak u odnosu na prethodne izborne cikluse, a nova vlast bitno je promijenila i odnos prema suradnji s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju. Istodobno je procesuiranje hrvatskih generala izazivalo snažne političke i društvene prijepore. Kulminacija nezadovoljstva bio je veliki prosvjed na splitskoj Rivi u veljači 2001. nakon naloga za uhićenje generala Mirka Norca. Koliko su te promjene u hrvatskoj politici potkraj devedesetih i početkom 2000-ih bile rezultat unutarnjih političkih procesa, a koliko djelovanja međunarodnih aktera pitanje je na koje odgovor tražimo u razgovoru s dr. sc. Jakovom Žižićem.Epizoda je premijerno emitirana 20. listopada 2026. na HR3

U ovotjednoj epizodi nastavljamo prošlotjedni izvještaj i razgovor o zborniku radova posvećenom Dinku Šokčeviću – hrvatskom i mađarskom povjesničaru čije je djelovanje na historiografskom i kulturološkom planu ojačalo veze između hrvatskog i mađarskog naroda. Naslov zbornika „Doma u obje domovine“ zapravo ponajbolje opisuje život i djelovanje Dinka / Denesa Šokčevića jer on djeluje jednako aktivno ii u hrvatskoj i u mađarskoj znanstvenoj zajednici. Stoga ćemo danas poslušati izvatke sa predstavljanja zbornika održanog 18. svibnja 2026. u Institutu Liszt – Mađarskom kulturnom centru u Zagrebu.Epizoda je premijerno emitirana 13. listopada 2026. na HR3.

Vjernim slušaocima ove emisije poznato je da smo se u Povijesnim kontroverzama već više puta vraćali temama iz prošlosti hrvatsko-mađarskih odnosa. Povezanost hrvatskog i mađarskog kulturnog prostora neosporna je činjenica o kojoj svjedoči više od 800 godina povijesti u zajedničkoj državi. No, osim tih povijesnih veza Hrvatsku i Mađarsku danas povezuju brojne druge kulturne, gospodarske i političke spone. Iza tih veza uvijek stoje neke konkretne osobe – ljudi koji stvaraju, održavaju i omogućuju vlastitim djelovanjem postojanje tih međunarodnih veza. U povijesti hrvatskog i mađarskog naroda bilo je mnogo takvih osoba, a Hrvati i Mađari često su imali (i još uvijek imaju) podijeljena i suprotstavljena mišljenja o njima – sjetimo se samo Dragutina (Karolya) Khuena Hedervaryja ili banova iz roda Erdödyja, Šokčevića ili Zrinskih. No, osim takvih, kontroverznih, primjera postoje i oni drugi koji jasno svjedoče o širini i dubini hrvatsko-mađarske povezanosti, a hrvatska javnost nažalost često nije s njima…

Sjeverna Dalmacija s Kninom kao glavnim gradom bila je političko i vojno središte srpske pobune u Hrvatskoj te kasnije središte srpske paradržave. Na tom se prostoru može pratiti kako su se, uz presudnu pomoć JNA, oblikovale oružane snage koje su krajem 1992. postale dio Srpske vojske Krajine, odnosno njezin 7. sjevernodalmatinski korpus. O ulozi JNA, arhivskim izvorima i slomu tog korpusa u operaciji "Oluja" razgovaramo s doktorom znanosti Ivanom Radošem. Epizoda je premijerno emitirana 30. lipnja 2026. na HR3.

Koliko bi Hrvatska danas imala stanovnika da je kroz posljednjih 500 godina rasla poput Švedske, Nizozemske ili Norveške? Zašto Hrvatska danas ima milijune stanovnika manje nego što bi mogla imati prema europskim demografskim trendovima? Može li se povijest jednoga naroda čitati kroz broj ljudi koji su na nekom prostoru živjeli, nestajali ili odlazili? I govori li nam demografija možda više o hrvatskoj prošlosti nego mnogi politički događaji? Odgovore tražimo u razgovoru s akademikom Anđelkom Akrapom, autorom knjige Stanovništvo u Hrvatskoj kroz stoljeća, opsežne studije koja na osamstotinjak stranica donosi veliku priču o demografskoj povijesti Hrvatske. Epizoda je premijerno emitirana 23. lipnja 2026. na HR3.

U današnjoj epizodi nastavljamo osvrt i komentare na predavanje prof. Mirjane Matijević Sokol posvećeno Višeslavovoj krstionici. Ovaj krsni zdenac u hrvatskoj historiografiji predstavlja jedan od onih arheoloških artefakata koji, iako ključan za razumijevanje razdoblja i procesa pokrštavanja ranoga srednjega vijeka, istovremeno je već desetljećima predmet rasprava i kontroverzi koje izlaze i izvan granica i opsega hrvatske historiografije i hrvatske povijesti. Krstionica je često središnji eksponat na izložbama posvećenim hrvatskom ranom srednjem vijeku, no postoje i drugačija mišljenja, koja ju isključuju iz korpusa hrvatske kulturne baštine. O svemu tome govorila je prof. Mijana Matijević Sokol u svom predavanju održanom u sklopu zatvaranja velike obljetničke izložbe „U početku bijaše kraljevstvo“. Stoga, u ovotjednoj epizodi Povijesnih kontroverzi poslušajmo nastavak i zaključak tog zanimljivog i kontroverznog predavanja održanog 5. ožujka 2026. godine u prostorijama Galerije Klovićevi dvori.Epizoda je…

Čin pokrštavanja i proces susljedne kristijanizacije u povijesti svakog europskog naroda važni su događaji kojima se taj narod uključio u kršćansku ekumenu i time u srednjovjekovnom svijetu postao dio kršćanske civilizacije. U hrvatskom slučaju taj je proces započeo razmjerno rano, no trajao je prilično dugo, a o tome nam govore i konkretni arheološki ostaci crkvene gradnje ranoga srednjega vijeka, kao i različiti predmeti crkvenoga namještaja iz tog vremena. Među tim ostacima prošlosti malo koji je predmet izazvao toliku kontroverzu u suvremenoj hrvatskoj historiografiji kao što je to slučaj s ranosrednjovjekovnim krsnim zdencem poznatim i pod nazivom Višeslavova krstionica. O prijeporima i interpretacijama njegova nastanka i važnosti za najraniju hrvatsku povijest već smo raspravljali u Povijesnim kontroverzama točno prije 10 godina. U međuvremenu, tijekom posljednjeg desetljeća rasprava o tome je li Višeslavova krstionica dio ninske (i hrvatske) kulturne baštine ili se pak radi o krsnom zdencu kojeg ne…

Zagrebačko prigorje – prostor na dodiru grada i sela, povijesnih kontinuiteta i političkih lomova – često se u javnosti doživljava kao samorazumljiv pojam. No što on zapravo označava? Gdje su njegove prostorne i identitetske granice, i u kakvom su međusobnom odnosu pojmovi Zagreb i Prigorje – jesu li oni suprotstavljeni ili isprepleteni kroz povijest? U ovoj emisiji otvaramo niz pitanja koja zadiru u društvenu i političku povijest Prigorja. Kakvo je podrijetlo stanovništva koje nazivamo Prigorcima i kako se oblikovao njihov regionalni identitet? Na koji su način sudjelovali u velikim prijelomnicama 20. stoljeća? Kako su doživjeli raspad Austro-Ugarske Monarhije i stvaranje nove jugoslavenske države – kao oslobođenje, prijelaz ili gubitak? Kakva je bila dinamika Drugog svjetskog rata na prigorskom prostoru, koje su društvene skupine bile zahvaćene nasiljem i represijom te kako su se lokalne zajednice nosile s poslijeratnim političkim i društvenim transformacijama? O tim i brojnim drugim temama razgovaramo s…

Umjetnost, a ponajviše arhitekturu 19. stoljeća, u svim je dijelovima Europe obilježila potraga za posebnim nacionalnim izrazom. Najčešći izbor bila je neogotika, no kako su, međutim, postupno „otkrivani“ drugi povijesni stilovi, kao i tradicijsko graditeljstvo, tako je rastao broj najraznolikijih nacionalnih izraza u umjetnosti europskih nacija. Prvi hrvatski nacionalni stil, stvoren početkom 1880-ih, bazirao se na graditeljstvu slavonskog i srijemskog sela. Kako se pokazao neprikladnim za monumentalnu, osobito javnu arhitekturu početkom 20. stoljeća nastaje ideja o stvaranju novoga nacionalnog stila zasnovanoga na povijesnom razdoblju koje se počelo isticati kao temelj hrvatskog identiteta – ranom srednjem vijeku. Brojni umjetnici, osobito arhitekti, kombinirajući ranosrednjovjekovne i suvremene motive pokušali su stvoriti nacionalni hrvatski izraz, tada nazivan „hrvatsko-bizantski slog“. Najmonumentalnije ostvarenje tih težnji predstavlja župna crkva svetog Blaža novoga dijela Zagreba, Donjega grada,…

18. stoljeće bilo je razdoblje postupnog slabljenja moći nekad moćne mediteranske sile. Iscrpljena dugotrajnim ratovima s Osmanskim Carstvom i suočena s gospodarskom stagnacijom, Mletačka Republika više nije mogla ravnopravno konkurirati vodećim europskim silama poput Francuske, Engleske ili Habsburške Monarhije. Ipak, unatoč političkom i vojnom opadanju, zadržala je kontrolu nad važnim prekomorskim posjedima i ostala ključan čimbenik na istočnoj obali Jadrana. U takvim okolnostima, obilježenima politikom opreza i neutralnosti u velikim europskim sukobima, posebno mjesto zauzimale su informacije, njihovo prikupljanje, analiza i upotreba. O tome kako je funkcionirala mletačka tajna služba i kakvu je ulogu imala na području istočnojadranske obale razgovaramo s doktorom znanosti Filipom Novoselom s Hrvatskog instituta za povijest.Epizoda je premijerno emitirana 19. svibnja 2026. na HR3.

U ožujku 1972. godine tadašnju je Jugoslaviju potresla vijest o pojavi bolesti za koju se vjerovalo da je na ovim prostorima stvar daleke prošlosti. Variola vera, poznatija kao velike boginje ili „crna dama“, pojavila se nakon 42 godine izbivanja. Iako na području SR Hrvatske nije zabilježen niti jedan slučaj zaraze, reakcija vlasti bila je munjevita i beskompromisna. U „ratu protiv boginja“ nije bilo mjesta za demokraciju – uvedene su stroge karantene, masovna cijepljenja milijuna građana i rigorozne kontrole kretanja. Kako je izgledala borba protiv nevidljivog neprijatelja iz perspektive Hrvatske, kakvu je ulogu imala propaganda, a kakvu represivni aparat, razgovaramo danas u Povijesnim kontroverzama s izv. prof. dr. sc. Slađanom Josipović Batorek s Filozofskog fakulteta u Osijeku.Epizoda je premijerno emitirana 12. svibnja 2026. na HR3.

Prije 25 godina dogodio se jedan od najkontroverznijih političkih događaja u postdaytonskoj Bosni i Hercegovini – proglašenje Privremene hrvatske samouprave. Koji su bili uzorci, a što su bile posljedice tog čina? Mogu li se uzroci pronaći u međunarodnom intervencionizmu i izbornom inženjeringu ili se radi o neopravdanom separatizmu? Je li hrvatska samouprava bila pokušaj zaštite političke ravnopravnosti ili čin destabilizacije države? Kakvu je ulogu u tome imala međunarodna zajednica – osobito OHR i OESS? I gdje su granice između međunarodnog nadzora i političke dominacije? O tim pitanjima danas razgovaramo s politologom dr. sc. Ivanom Pepićem. Epizoda je premijerno emitirana 5. svibnja 2026. na HR3.

Kraj 13. stoljeća na jadranskoj obali donosi značajne političke promjene, obilježene dolaskom novih velikaša na područja koja su do tada bila uređena prema drevnim lokalnim običajima. Jedan od ključnih trenutaka tog razdoblja je sastavljanje Vinodolskog zakona 1288. godine, dokumenta koji nije samo najstariji cjeloviti zakonski spomenik na hrvatskom jeziku, nego i pruža fascinantan uvid u svakodnevni život srednjovjekovnog čovjeka. Iako ga nazivamo „zakonom“, Vinodolski zakon je zapravo zapis običajnog prava, nastao u specifičnom trenutku kada su krčki knezovi (kasnije Frankapani) nastojali učvrstiti svoju vlast nad devet vinodolskih općina. Kako bi zaštitili svoja drevna prava, ali i definirali nove obveze prema novom zemaljskom gospodaru, predstavnici općina i kneževi povjerenici sjeli su za zajednički stol i stvorili dokument koji i danas fascinira pravnike, povjesničare i jezikoslovce. Pisan na narodnom jeziku i glagoljici, ovaj zakon nije samo suhoparni pravni tekst, već živo svjedočanstvo o moralu,…

Povjesničar i političar Milan Šufflay jedna je od najzanimljivijih i najkontroverznijih intelektualnih figura hrvatske povijesti u prva tri desetljeća 20. stoljeća Kako je vrhunski znanstvenik i pionir albanologije postao i jedan od najglasnijih kritičara jugoslavenske ideologije? Kakvu je političku viziju nudio za Hrvate u Kraljevini SHS, kako je kritizirao zapadne zagovaratelje Jugoslavije te kako je tumačio sukob civilizacija između Zapada i Istoka? Kakav je bio njegov odnos prema komunizmu i fašizmu i tko je odgovoran za njegovu tragičnu smrt 1931. godine zbog koje su glas podignuli čak i ljudi poput Alberta Einsteina i Heinricha Manna. O Šufflayevu životu i djelu, kao i o njegovoj kasnijoj percepciji u hrvatskom društvu i politici razgovaramo s povjesničarom dr. sc. Tomislavom Kardumom. Epizoda je premijerno emitirana 21. travnja 2026. na HR3.

Projekt Između znanja i neznanja: ideje, prakse i nasljeđe prosvjetiteljstva u hrvatskim zemljama istražuje obilježja i geografiju prosvjetiteljstva kao kulturnog procesa u hrvatskim zemljama tijekom “dugog” 18. stoljeća. Ovo je prvi puta da se jedan znanstveno-istraživački projekt fokusira na hrvatski prosvjetiteljski diskurs u kontekstu civilne Hrvatske, Slavonije, Dalmacije i Dubrovačke Republike. U trogodišnjem razdoblju trajanja projekta plan je analizirati dosadašnje interpretacije prosvjetiteljstva, istražiti ključne aktere i njihove transnacionalne mreže te odabrati izvorne tekstove hrvatskih prosvjetitelja za buduća istraživanja. Tematska područja uključuju “katoličko prosvjetiteljstvo”, “cirkulaciju znanja” te “prosvjetiteljstvo i revoluciju”. Rad projekta financira Hrvatska zaklada za znanost, a na festivalu povijesti Kliofest održanom u svibnju 2025. godine projektni tim po prvi put se predstavio široj znanstvenoj javnosti. U današnjim Povijesnim kontroverzama poslušat ćemo glavne naglaske iz…

Projekt Između znanja i neznanja: ideje, prakse i nasljeđe prosvjetiteljstva u hrvatskim zemljama istražuje obilježja i geografiju prosvjetiteljstva kao kulturnog procesa u hrvatskim zemljama tijekom “dugog” 18. stoljeća. Ovo je prvi puta da se jedan znanstveno-istraživački projekt fokusira na hrvatski prosvjetiteljski diskurs u kontekstu civilne Hrvatske, Slavonije, Dalmacije i Dubrovačke Republike. U trogodišnjem razdoblju trajanja projekta plan je analizirati dosadašnje interpretacije prosvjetiteljstva, istražiti ključne aktere i njihove transnacionalne mreže te odabrati izvorne tekstove hrvatskih prosvjetitelja za buduća istraživanja. Tematska područja uključuju “katoličko prosvjetiteljstvo”, “cirkulaciju znanja” te “prosvjetiteljstvo i revoluciju”. Rad projekta financira Hrvatska zaklada za znanost, a na festivalu povijesti Kliofest održanom u svibnju 2025. godine projektni tim po prvi put se predstavio široj znanstvenoj javnosti. U današnjim Povijesnim kontroverzama poslušat ćemo glavne naglaske iz…

U današnjoj emisiji govorimo o susretima kultura, ideja i ljudi između Hrvatske i Azije – od srednjovjekovnih putovanja Marka Pola do suvremenih političkih, kulturnih i gospodarskih veza s Kinom, Indijom i Japanom. Povod je zbornik East meets West – Istok susreće Zapad, koji okuplja povjesničare, arheologe, muzikologe i politologe te pokazuje koliko su ti kontakti bili dugotrajni, slojeviti i često neočekivani. Što nam putopisi, opera, film, trgovina začinima ili suvremena geopolitika govore o odnosu Istoka i Zapada – i gdje je u toj priči hrvatski prostor? O tome razgovaramo s urednicima zbornika - dr. sc. Evom Katarinom Glazer i dr. sc. Zvonimirom Stopićem. Epizoda je premijerno emitirana 7. travnja 2026. na HR3

Podijeljen u više državnih zajednica i kulturnih krugova te bez konsolidiranoga političkog i simboličkog središta, hrvatski povijesni prostor u ranome novom vijeku nije mogao razviti koherentnu političku ikonografiju. Vladarske su galerije već stoljećima bile ispunjene prikazima vladara stranih dinastija, dok su se obrisi ključnih događaja iz starije nacionalne prošlosti tek fragmentarno razabirali kroz slojeve raznorodnih tradicija i heterogenih izvora. Ipak, historiografske interpretacije – a nerijetko i svjesne konstrukcije – pisaca i historiografa koji su tijekom 17. i 18. stoljeća nastojali reafirmirati staru slavu Hrvatskoga Kraljevstva pronašle su svoj likovni odraz u ograničenom, ali konceptualno relevantnom korpusu novih i originalnih ikonografskih rješenja. Tijekom dvaju baroknih stoljeća hrvatska likovna baština, osobito ona kontinentalne, banske Hrvatske, bilježi tako više umjetničkih narudžbi koje su u vizualnome mediju nastojale artikulirati motive iz daleke, često i legendarne prošlosti…

Lujo Vojnović rođen u Splitu 1864., umro u Zagrebu 1951., intelektualac je koji se bavio aktualnim nacionalnim, povijesnim i geopolitičkim temama, a u određenoj je mjeri bio kreator moderne političke kulture koja se širila preko tiska i časopisa. Njegov višestruki identitet, u kojem je dominirao onaj srbo-katolički, uvjetovali su njegovu turbulentnu karijeru u kojoj je služio vlastima Austro-Ugarske, Kraljevine Srbije, vršio dužnost crnogorskog ministra pravde, a na posljetku je postao gorljivi zagovornik unitarističke Jugoslavije. Koje sve kontroverze i zanimljivosti nudi biografija tog hrvatskog književnika, povjesničara i političara reći će nam gost emisije - dr. sc. Zoran Grijak. Epizoda je premijerno emitirana 22. ožujka 2018. na HR3.

Rad kao kategorija bio je jedan od temeljnih ideoloških pojmova komunističke Jugoslavije. Je li rad u početku komunističke vlasti bio samo pitanje proizvodnje, ili i sredstvo političke mobilizacije, društvene kontrole i legitimiranja novog poretka? Što je podrazumijevao pojam „socijalističko takmičenje“, zašto je ono bilo važno i kako je oblikovalo svakodnevicu radnika u prvim poratnim godinama? Tko su bili „udarnici socijalističkoga rada“ i u kojoj je mjeri jugoslavensko udarništvo imalo uzore u sovjetskom stahanovizmu i „herojima rada“? Kako je fenomen socijalističkog takmičenja utjecao na odnose među radnicima? Na ova i druga pitanja odgovore tražimo u razgovoru s dr. sc. Tomislavom Anićem. Epizoda je premijerno emitirana 24. ožujka 2026. na HR3.

Druga polovica 15. stoljeća na prostorima hrvatskih povijesnih zemalja obilježena je brojnim političkim i društvenim promjenama. Jedno od ključnih obilježja bila je osmanska ugroza na prostorima srednjovjekovne Slavonije i Hrvatske te sve snažnija prisutnost Mletačke Republike na istočnoj jadranskoj obali. U takvim okolnostima hrvatski velikaški rodovi vrlo često su posve samostalno pokušavali pronaći najbolje rješenje za očuvanje vlastitih posjeda, a takva politika ponekad je ugrožavala interese ugarsko-hrvatskog vladara. Geo-politički položaj grada Senja u tom vremenu bio je iznimno važan i kompliciran jer se grad nalazio upravo na prostoru dodira mletačkih i osmanskih interesa, što je velikaški rod Frankapana stavljalo u sam centar političkih zbivanja jer su upravo oni upravljali ne samo gradom Senjom nego i čitavim okolnim područjem. Upravo u tom političkim kontekstu kralj Matija Korvin odlučuje oduzeti Frankapanima grad Senj i oformiti na tom prostoru posve nov vojni ustroj poznat pod imenom Senjska…

Je li opravdano Herodota nazivati „ocem povijesti“ ili je pravi utemeljitelj znanstvenog povijesnog pisanja Tukidid? Koje su razlike, a koje sličnosti između grčke i rimske historiografije? Kako je uspon kršćanstva promijenio način pisanja povijesti u kasnoj antici? Je li Tacitova maksima sine ira et studio realan ideal ili retorička poza – i koliko su antički povjesničari bili pristrani? Kako danas gledamo na antičku historiografiju – je li ona mit ili znanost? To su samo neka od pitanja o kojima u današnjoj emisiji razgovaramo s dr. sc. Ines Sabotič.Epizoda je premijerno emitirana 10. ožujka 2026. na HR3.

Polazeći od recentnih istraživanja unutar niza disciplina moguće je ocrtati obrise 'nove historiografske paradigme', odnosno tumačenja najranije hrvatske povijest: od pitanja doseljenja Hrvata, vremena i naravi njihova pokrštavanja do oblikovanja države. Umjesto izoliranog promatranja tih pojava, ove događaje i procese moguće je smjestiti u širi politički i kulturni kontekst, osobito naglašavajući ključnu ulogu kratkog razdoblja od nekoliko desetljeća koja su prethodila i slijedila sklapanju tzv. Aachenskog mira (812.). Naime, u tom se vremenu isprepliću tri važna povijesna procesa: širenje Franačke države, obnova Bizantskog carstva i reaktivacija rimskog papinstva. Ti su procesi doveli do 'razdiobe carske baštine' na području nekadašnje rimske pokrajine Dalmacije i time stvorili preduvjete za nastanak ranosrednjovjekovne Hrvatske kneževine. Drugim riječima, oblikovanje Kneževine promatrano pod vidikom interferencije tih utjecaja valja smjestiti u kontekst šire povijesti istočnog jadranskog prostora i…

Polazeći od recentnih istraživanja unutar niza disciplina moguće je ocrtati obrise 'nove historiografske paradigme', odnosno tumačenja najranije hrvatske povijest: od pitanja doseljenja Hrvata, vremena i naravi njihova pokrštavanja do oblikovanja države. Umjesto izoliranog promatranja tih pojava, ove događaje i procese moguće je smjestiti u širi politički i kulturni kontekst, osobito naglašavajući ključnu ulogu kratkog razdoblja od nekoliko desetljeća koja su prethodila i slijedila sklapanju tzv. Aachenskog mira (812.). Naime, u tom se vremenu isprepliću tri važna povijesna procesa: širenje Franačke države, obnova Bizantskog carstva i reaktivacija rimskog papinstva. Ti su procesi doveli do 'razdiobe carske baštine' na području nekadašnje rimske pokrajine Dalmacije i time stvorili preduvjete za nastanak ranosrednjovjekovne Hrvatske kneževine. Drugim riječima, oblikovanje Kneževine promatrano pod vidikom interferencije tih utjecaja valja smjestiti u kontekst šire povijesti istočnog jadranskog prostora i…

Početkom 2026. rastužila nas je vijest o smrti hrvatskog povjesničara, akademika Nikše Stančića. Najveći dio svoje akademske karijere proveo je kao profesor na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Stančić je istraživao hrvatsku povijest novoga vijeka u njezinu europskom kontekstu, posebno povijest Hrvatskog narodnog preporoda u sjevernoj Hrvatskoj i Dalmaciji, problematiku nacije i nacionalizma te heraldičku problematiku. O liku i djelu akademika Stančića u današnjoj emisiji razgovaramo s prof. dr. sc. Iskrom Iveljić i prof. dr. sc. Damirom Agičićem. Epizoda je premijerno emitirana 24. veljače 2026. na HR3.

Tvrdi grad Zrin 2025. godine obilježio je 730 godina prvoga spomena u povijesnim izvorima. Njegov povoljan strateški položaj uzrokovao je da je tijekom povijesti relativno često bio u središtu pozornosti različitih vlasti. Od polovice 14. stoljeća sve do 1577. bio je u posjedu velikaškog roda Šubića koji su upravo zbog njegove važnosti dodali si pridjevak Zrinski. Život u mjestu Zrin nije stao ni nakon prelaska u okvire Osmanskog Carstva 1577., a nakon povrataka kršćanske vlasti 1689. godine Zrin je izgubio svoju stratešku važnost. Tijekom Drugoga svjetskoga rata Zrin je razrušen, a preživjelo stanovništvo je izbjeglo. Život se u mjesto u potpunosti nije vratio sve do okončanja Domovinskog rata. U povodu 730. godišnjice njegova prva spomena više akademskih institucija, udruga i Sisačka biskupija organizirali su znanstveni skup na kojem se kroz 20ak predavanja prozborilo o povijesti i mogućoj budućnosti Zrina, mjesta koje smo svi pomalo zaboravili. Stoga ćemo u ovoj epizodi Povijesnih kontroverzi nastaviti…

Tvrdi grad Zrin 2025. godine obilježio je 730 godina prvoga spomena u povijesnim izvorima. Njegov povoljan strateški položaj uzrokovao je da je tijekom povijesti relativno često bio u središtu pozornosti različitih vlasti. Od polovice 14. stoljeća sve do 1577. bio je u posjedu velikaškog roda Šubića koji su upravo zbog njegove važnosti dodali si pridjevak Zrinski. Život u mjestu Zrin nije stao ni nakon prelaska u okvire Osmanskog Carstva 1577., a nakon povrataka kršćanske vlasti 1689. godine Zrin je izgubio svoju stratešku važnost. Tijekom Drugoga svjetskoga rata Zrin je razrušen, a preživjelo stanovništvo je izbjeglo. Život se u mjesto u potpunosti nije vratio sve do okončanja Domovinskog rata. U povodu 730. godišnjice njegova prva spomena više akademskih institucija, udruga i Sisačka biskupija organizirali su znanstveni skup na kojem se kroz 20ak predavanja prozborilo o povijesti i mogućoj budućnosti Zrina, mjesta koje smo svi pomalo zaboravili. Stoga ćemo u ovoj epizodi Povijesnih kontroverzi nastaviti…

Utvrđeni grad Zrin smjestio se na južnim padinama Zrinske gore. Povoljan strateški položaj Zrina razlog je da se na tom području već početkom razvijenoga srednjeg vijeka oformio poveći vlastelinski posjed. U sačuvanim povijesnim izvorima Zrin se prvi put spominje 1295. kao mjesto u kojem je djelovao ban Stjepan III. Babonić. Ugarsko-hrvatski kralj Ludovik I. Anžuvinac je 1347. Zrin predao u ruke jedne grane velikaškoga roda Šubića, koji su po toj utvrdi dobili prezime Zrinski. Šubići su proširili utvrdu koja je postala središtem njihovih posjeda. Ipak 1577. Godine Zrin pada u osmanske ruke i tek 1689. Osmanlije napuštaju grad. Početkom 19. stoljeća utvrda je stradala u požaru, a 1925., u povodu tisućite obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, Družba »Braća Hrvatskoga Zmaja« obnovila je utvrdu i branič-kulu. Tijekom Drugoga svjetskoga rata Zrin je razrušen, a u rujnu 1943., kada ga zauzimaju partizanske snage preživjelo je stanovništvo izbjeglo. Život se u ovo mjesto bogate prošlosti počeo vraćati tek nakon…

Utvrđeni grad Zrin smjestio se na južnim padinama Zrinske gore. Povoljan strateški položaj Zrina razlog je da se na tom području već početkom razvijenoga srednjeg vijeka oformio poveći vlastelinski posjed. U sačuvanim povijesnim izvorima Zrin se prvi put spominje 1295. kao mjesto u kojem je djelovao ban Stjepan III. Babonić. Ugarsko-hrvatski kralj Ludovik I. Anžuvinac je 1347. Zrin predao u ruke jedne grane velikaškoga roda Šubića, koji su po toj utvrdi dobili prezime Zrinski. Šubići su proširili utvrdu koja je postala središtem njihovih posjeda. Ipak 1577. Godine Zrin pada u osmanske ruke i tek 1689. Osmanlije napuštaju grad. Početkom 19. stoljeća utvrda je stradala u požaru, a 1925., u povodu tisućite obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, Družba »Braća Hrvatskoga Zmaja« obnovila je utvrdu i branič-kulu. Tijekom Drugoga svjetskoga rata Zrin je razrušen, a u rujnu 1943., kada ga zauzimaju partizanske snage preživjelo je stanovništvo izbjeglo. Život se u ovo mjesto bogate prošlosti počeo vraćati tek nakon…

Od 1945. do 1990. u Hrvatskoj je 27. srpnja slavljen kao „Dan ustanka naroda Hrvatske“. To je promijenjeno odlukom nove hrvatske vlasti 1991., koja je dotadašnji državni blagdan zamijenila Danom antifašističke borbe, za čiji je dan obilježavanja određen 22. lipnja. Iako je gotovo dvadesetak godina „Dan ustanka naroda Hrvatske“ bio gotovo zaboravljen, u proteklih nekoliko godina ta problematika opet je postala zanimljiva javnosti zbog obnovljenih proslava tog nekadašnjeg državnog blagdana i s njima povezanim javnim raspravama. Što o događajima iz srpnja 1941. govori historiografija i jesu li ti događaj temelj hrvatskog antifašizma razgovaramo s dr. sc. Mariom Jarebom. Epizoda je premijerno emitirana 3. studenog 2016. na HR3.

Nedavno preimenovanje Ulice Filipa Lukasa i još nekoliko drugih ulica u Zagrebu izazvalo je brojne rasprave u javnosti o liku i djelu Filipa Lukasa — geografa, profesora, dugogodišnjeg predsjednika Matice hrvatske, i jedne od najzagonetnijih figura hrvatske intelektualne povijesti 20. stoljeća. Za jedne – ugledni znanstvenik, domoljub i kulturni vizionar; za druge – ideolog isključivog hrvatstva i intelektualni suputnik režima NDH. Tko je zapravo bio Filip Lukas? Je li njegovo djelovanje bilo izraz nacionalne samosvijesti ili ideološke zatvorenosti? Kakv je bio njegov odnos prema Židovima i Srbima, a kakav prema Anti Paveliću? O tim i drugim pitanjima raspravljat ćemo u novoj epizodi emisije „Povijesne kontroverze“, u kojoj gostuje dr. sc. Mario Jareb.

U današnjoj emisiji bavimo se manje poznatim, ali iznimno važnim poglavljem Domovinskog rata – sudbinom nesrpskog civilnog stanovništva na okupiranom području bivše općine Vukovar između 1992. i 1998. godine. Naš sugovornik je povjesničar dr. sc. Slaven Ružić iz Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, autor istraživanja koje otkriva razmjere progona, ubojstava i sustavnog terora kojem su bili izloženi Hrvati, Rusini i drugi narodi na području pod okupacijskom srpskom upravom. Govorit ćemo o ulozi paravojnih postrojbi, neistraženim zločinima, ulozi međunarodne zajednice te o važnosti daljnjeg istraživanja i pamćenja tih tragičnih događaja.

Što se u vrijeme tranzicije iz socijalizma u višestranačje događalo na prostoru zapadne Slavonije? Kako su djelovali tamošnji lokalni srpski političari prema novoj demokratski izabranoj vlasti Republike Hrvatske i koji su bili uzroci srpske pobune na tom području? Kako je i zašto došlo do stvaranja tzv. SAO Zapadne Slavonije, u kakvom je odnosu vodstvo te tvorevine bilo s vodstvom pobunjenih Srba u Kninu i na području istočne Slavonije, a u kakvom s političkim vrhom u Beogradu? Kako je provođena okupacija teritorija Republike Hrvatske, a što se dogodilo sa srpskim stanovništvom nakon oslobođenja dijela toga područja u operacijama „Orkan-91“, „Otkos-10“ i „Papuk-91“ samo su neka od pitanja na koja ćemo odgovore tražiti u razgovoru s dr. sc. Janjom Sekulom.

Matija (Ambroz) Gubec bio je podanik F. Tahija na stubičkom vlastelinstvu te je sudjelovao u stvaranju tajnoga seljačkog saveza sa središtem u Stubici, koje je prethodilo izbijanju bune vođa seljačke bune 1573. godine. Iako je Matija Gubec postao simbolom seljačkog otpora i borbe za pravednije društvo, postoje teorije koje dovode u pitanje njegov identitet, čak i samo njegovo postojanje kao povijesne ličnosti, a u historiografiji se i sama seljačka buna interpretira na različite načine. Tko je stvarno bio Matija Gubec? Je li seljačka buna bila samo izolirani incident usmjeren protiv feudalne tiranije, ili je ona posljedica dubljih i kompleksnijih političkih odnosa i kakav je utjecaj ona imala na daljnju hrvatsku povijest, neka su od pitanja o kojima razgovaramo s dr. sc. Vedranom Klaužerom.

Je li prvi petogodišnji plan (petoljetka) bio isključivo polazište za modernizaciju socijalističke Jugoslavije, u čijem je sastavu bila Hrvatska od 1945. do 1991. godine? Kako je funkcionirala modernizacija u jednopartijskom sustavu s razgranatom državnom birokracijom? Je li primjena sovjetskog modela bila opravdana i izvediva u Jugoslaviji? Koja su obilježja industrijalizacije i stanogradnje tijekom petoljetke? Na navedena i brojna druga pitanja odgovore daje izložba Ideologija i planska industrijalizacija 1947. – 1952. otvorena 6. veljači u Muzeju grada Zagreba, a u današnjoj emisiji o izložbi i temi industrijalizacije razgovaramo s mr. sc. Goranom Arčabićem.

Tenkovi pružaju mobilnu vatrenu moć i visoku razinu zaštite, što ih čini ključnim za ofenzivne i obrambene vojne operacije. Njihova prisutnost na bojištu može imati i snažan psihološki učinak u ratnim zbivanjima. Tenkovske postrojbe imale su i u Domovinskome ratu veliku ulogu. Jedna od takvih je i Karlovačka oklopno-mehanizirana postrojba koja je u raznim formacijama sudjelovala u brojnim važnim bitkama Domovinskoga rata. O ratnom putu karlovačkih tenkista i izazovima koji stoje pred povjesničarima u istraživanju Domovinskoga rata govore dr. sc. Darjan Godić i dr. sc. Jakša Raguž.

Tenkovi pružaju mobilnu vatrenu moć i visoku razinu zaštite, što ih čini ključnim za ofenzivne i obrambene vojne operacije. Njihova prisutnost na bojištu može imati i snažan psihološki učinak u ratnim zbivanjima. Tenkovske postrojbe imale su i u Domovinskome ratu veliku ulogu. Jedna od takvih je i Karlovačka oklopno-mehanizirana postrojba koja je u raznim formacijama sudjelovala u brojnim važnim bitkama Domovinskoga rata. O ratnom putu karlovačkih tenkista i izazovima koji stoje pred povjesničarima u istraživanju Domovinskoga rata govore dr. sc. Darjan Godić i dr. sc. Jakša Raguž.

Hrvatska i Mađarska tijekom povijesti dijelile su zajednički državno-pravni okvir više od 800 godina, sve od 1102. godine pa do kraja Prvoga svjetskoga rata 1918. godine. Priroda tog odnosa često je i danas predmet javnih rasprava i historiografije. Stoga je 20. listopada 2025. Institut Liszt – Mađarski kulturni centar u Zagrebu organizirao okrugli stol pod naslovom „Slika koju imamo jedni o drugima II.: Hrvatsko-mađarski odnosi od 1790. do 1918.“. U prethodnoj epizodi poslušali smo izvatke iz dijela izlaganja na ovome okruglom stolu i zaustavili smo se na razdoblju revolucije 1848. godine, kada je došlo i do otvorenog rata između Hrvata i Mađara. U ovom nastavku Povijesnih kontroverzi poslušajmo što su prof. dr. sc. Željko Holjevac, dr. sc. Dinko Šokčević, dr. Gabor Zsigmond i dr. sc. Branko Ostajmer rekli o razdoblju neoapslolutizma i Hrvatsko ugarskoj nagodbi sve do raspada zajedničke države 1918. godine. Epizoda je premijerno emitirana 3. veljače 2026. na HR3.

Hrvatska i Mađarska tijekom povijesti dijelile su zajednički državno-pravni okvir više od 800 godina, sve od 1102. godine pa do kraja Prvoga svjetskoga rata 1918. Tijekom tog razdoblja u smislu političke suradnje hrvatskih i mađarskih elita bilo je i dobrih i jako loših razdoblja. Posljednje razdoblje tih odnosa započelo je zapravo već 1790.godine kada su se obje zemlje već više od 200 godina nalazile u okviru Habsburške Monarhije. Sa željom podrobnijeg međusobnog razumijevanja, a poglavito jasnijeg viđenja tog turbulentnog razdoblja, 20. listopada 2025. Institut Liszt – Mađarski kulturni centar u Zagrebu organizirao je II. okrugli stol pod naslovom „Slika koju imamo jedni o drugima II.: Hrvatsko-mađarski odnosi od 1790. do 1918.“ na kojem su učestvovali prof. dr. sc. Željko Holjevac, dr. sc. Dinko Šokčević, dr. Gabor Zsigmond i dr. sc. Branko Ostajmer. Raspravom je moderirala dr. Ana Mladenovics, ravnateljica Mađarskog kulturnog centra u Zagrebu. U sljedeće dvije epizode Povijesnih kontroverzi poslušat ćemo…

Željeznica je omogućila modernizaciju država, ubrzanje industrijalizacije, oblikovala i gradove, definirala migracije i putovanja, promijenila naš doživljaj prostora i vremena. Godine 2025. navršilo se punih 200 godina od prve javne željezničke pruge na svijetu, legendarne linije Stockton Darlington iz 1825. godine. Tim povodom u Zagrebu je na Institutu društvene znanosti Ivo Pilar organizirana interdisciplinarna znanstvena konferencija, a u Tehničkom muzeju Nikola Tesla postavljena je izložba, a potom objavljena je i knjiga "Dva stoljeća železnice u svijetu" dvojice autora dokora Josipa Kajenića i profesora dokora Borne Abramovića. O ključnim inovacijama, o tehnološkim i društvenim prekretnicama, o globalnom razvoju željezničkih mreža, ali i o tome kako se hrvatska željeznica uklapa u taj dvostoljetni narativ razgovaramo s profesorom doktorom Bornom Abramovićem. Epizoda je premijerno emitirana 20. siječnja 2026. na HR3.

U prosincu 2025. održan je redoviti V. kongres Paleo Radiology Meets Archeology, što bi značilo Paleo radiologija susreće arheologiju, u Muzeu Krapinskog neandertalaca. Događaj je to koji okuplja istraživače, stručnjake i entuzijaste s ciljem razmjene znanja i rasprave o najnovijim dostignućima u radiografskoj analizi drevnih ljudskih i životinjskih ostataka. U sklopu kongresa održana je i paleooradiološka radionica na Kliničkom-bolničkom centru u Zagreb pod vodstvom dr. sc. Mislava Čavke na kojoj su se bioarheolozi i antropolozi upoznali s primjenom radioloških tehnika. Uz brojne zanimljive teme, posebnu pažnju povjesničara privukle su teme o rekonstrukciji lica iz prošlosti na temelju posmrtnih ostataka. Stoga, o paleoradiologiji i rekonstrukciji lica iz prošlosti u današnjoj emisiji razgovaramo s doktorom Mislavom Čavkom, doktoricom Natašom Šarkić i doktorom Fabijem Kavalijem. Epizoda je premijreno emitirana 13. siječnja 2026. na HR3.

Mirna reintegracija Hrvatskog podunavlja proces je koji je nakon krvavih ratnih godina i vojnoredarstvenih operacija Bjesak i Oluja omogućio da se Istočna Slavonija Baranja i zapadni strijem bez novih sukoba vrate u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske. Ova jedinstvena mirovna operacija provedena pod okriljem Ujedinjenih naroda i misije UNTAES bila je primjer uspješnog modela prijelaza iz rata u mir ne samo u Hrvatskoj nego i u međunarodnim okvirima. O tome kako je došlo do temeljnog sporazuma o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu koji su bili ključni akteri procesa kako je izgledala suradnja između hrvatskih vlasti, srpskih predstavnika i međunarodne zajednice, te koje su bile političke, društvene i demografske posljedice mirne reintegracije. Razgovaramo s doktoricom Anom Holjevac Tuković. Epizoda je premijerno emitirana 25. studenog 2025. na HR3.

U današnjoj epizodi bavimo se provjerom točnosti informacija, odnosno popularno zvanim fact checkingom, temom koja sve više prožima suvremeni javni prostor. Govorit ćemo o radu hrvatskog povijesnog Fact cheekerskog projekta CroFacta koji nastoji suzbiti pogreške i dezinformacije o povijesnim temama. U emisiji ćemo tražiti odgovore na pitanja o tome kako funkcioniraju provjere točnosti, po kojim se metodološkim standardima vode, gdje je granica između činjenice i interpretacije, kakve su političke i društvene reakcije na fact checking. Te ćemo razmotriti kakav učinak ovakvi projekti imaju na razumijevanja prošlosti, posebno u područjima koja su opterećena prijeporima, manipulacijama ili ideološkim interpretacijama. O tim pitanjima te posebno o ulozi projekta CroFacta u suvremenom hrvatskom medijskom prostoru, odgovore ćemo tražiti s voditeljima i suradnicima projekta CroFacta Ankicom Šunjić Matković, Julijom Barunčić Pletikosić i Filipom Hameršakom. A u emisiju će nam se svojim komentarom javiti doktor…

Družba braća hrvatskoga zmaja već punih 120 godina djeluje na očuvanju hrvatske povijesti, kulture i identiteta. Od postavljanja spomen ploča, uređenja povijesnih lokaliteta i izdavaštva do čuvanja vrijednih arhivskih i muzejskih zbirki. Družba je jedna od najstarijih hrvatskih kulturnodomoljubnih udruga, a malo je poznato da je osnovala neke od najvažnijih zagrebačkih institucija bez kojih bi Zagreb danas bio nezamisliv. Stoga ćemo u današnjoj emisiji s velikim meštrom družbe profesorom doktorom Mislavom Grćem te povijesničarem doktorom znanosti Krešemirom Reganom govoriti o povijesti družbe, njezinoj ulozi kroz burno 20. stoljeće, o tome što znači čuvati tradiciju u 21. stoljeću, ali i o tome kako se družbu doživljava u javnosti.Epizoda je premijerno emitirana 9. prosinca 2025. na HR3.

Ove, 2025., godine obilježava se 1100. godina Hrvatskoga kraljevstva zbog čega je diljem Republike Hrvatske i u dijaspori organizirano više kulturnih i znanstvenih okupljanja na kojima se zainteresirana javnost mogla dodatno informirati o važnosti ove obljetnice. Jedno od takvih okupljanja bio je i znanstveno-stručni skup „1100. obljetnica Hrvatskog kraljevstva“ koji se u organizaciji više javnih znanstvenih instituta i strukovnih udruga održao 23. listopada 2025. u prostorijama Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu. Na skupu je održano 12 zanimljivih izlaganja na kojima su se istraživači svih povijesnih razdobalja od srednjega vijeka do suvremenosti osvrnuli na znanstvene spoznaje i javnu percepciju hrvatske državnosti i vladavine kralja Tomislava. U ovoj epizodi Povijesnih kontroverzi završit ćemo prošlotjedni osvrt kroz izvatke izlaganja održanih na tom skupu.Epizoda je premijerno emitirana 30. prosinca 2025. na HR3.

Ove, 2025., godine obilježava se 1100. godina Hrvatskoga kraljevstva zbog čega je diljem Republike Hrvatske i u dijaspori organizirano mnoštvo kulturnih i znanstvenih okupljanja na kojima se zainteresirana javnost mogla dodatno informirati o važnosti ove obljetnice. Jedno od takvih okupljanja bio je i znanstveno-stručni skup „1100. obljetnica Hrvatskog kraljevstva“ koji se u organizaciji više javnih znanstvenih instituta i strukovnih udruga održao 23. listopada 2025. u prostorijama Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu. Na skupu je održano 12 zanimljivih izlaganja na kojima su se istraživači osvrnuli na suvremene znanstvene spoznaje i javnu percepciju razdoblja prve polovice 10. stoljeća na hrvatskim povijesnim prostorima. U ovoj epizodi Povijesnih kontroverzi nastavljamo prošlotjedni osvrt kroz izvatke izlaganja održanih na tom skupu.Epizoda je premijerno emitirana 23. prosinca 2025. na HR3.

Hrvatski je sabor 2025. godinu proglasio godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva. Razlog tomu je činjenica da sačuvani povijesni izvori od 925. godine bilježe da se na čelu hrvatske ranosrednjovjekovne države nalazio kralj. Taj prvi hrvatski kralj bio je Tomislav i o njemu je unutar historiografije uistinu mnogo pisano. Osim toga, brojni spomenici diljem lijepe naše svjedoče o važnosti kralja Tomislava u hrvatskoj prošlosti. Tijekom njegove vladavine zabilježeno je nekoliko važnih događaja poput zaustavljanja prodora Mađara prema jugu te Bugara prema zapadu. Da bi se dostojno obilježila ova značajna obljetnica u Republici Hrvatskoj organizirano je mnoštvo kulturnih i znanstvenih aktivnosti, skupova, izložbi i tribina, poput milenijske izložbe u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu naslovljene „U početku bijaše Kraljevstvo“. U pogledu znanstvene diskusije, a na marginama te izložbe više javnih instituta i strukovnih organizacija 23. listopada 2025. u prostorijama Instituta za društvena…

Hrvatski pjesnik, estetičar, književni teoretičar, prevoditelj, leksikograf, arheolog, kartograf, povjesničar, geograf i numizmatičar Matija Petar Katančić najvećem dijelu hrvatske kulturne i stručne javnosti nažalost je sasvim nepoznat, iako je svojom erudicijom nadmašivao mnoge svoje suvremenike. Zapravo Matija Petar Katančić je najistaknutiji hrvatski erudit s kraja 18. i početka 19. stoljeća, koji je svojim znanstvenim i stručnim radom pokrivao široko polje tadašnjih humanističkih znanosti. Prva Katančićeva znanstvena rasprava Dissertatio de columna miliaria ad Eszekum reporta, objavljena u Osijeku 1782. godine, ujedno je i prva arheološka rasprava u Hrvatskoj. Zbog te rasprave o rimskom miljokazu Katančiću je pripao naslov začetnika hrvatske arheologije. Nadalje, Katančić je načela klasicističke poetike primjenjivao u svojim latinskim i hrvatskim pjesmama, pa je stoga Matko Peić Katančića proglasio glavnim predstavnikom hrvatskog književnog klasicizma. Na taj su se način filolog, pjesnik i teolog…

Austro-ugarski general hrvatskoga podrijetla Maksimilijan Čičerić u hrvatskoj javnosti zapravo je gotovo nepoznat. No, da se radilo o izvanrednom vojnom stručnjaku govore činjenice da je bio profesor na Ratnoj školi u Beču, te austro-ugarski vojni izaslanik u Mandžuriji tijekom rusko-japanskog rata 1905. godine. O njegovom životu i djelovanju svjedoče i njegovi dnevnički zapisi koje je 2011. godine objavio Hrvatski državni arhiv. Ipak, u hrvatskoj historiografiji i javnom prostoru razmjerno se malo pisalo i raspravljalo o ovom časniku čije je djelovanje obilježilo jedan dio hrvatske povijesti. Na Sveučilištu u Zagrebu nedavno je obranjena doktorska disertacija kojoj je u središtu pozornosti upravo Maksimilijan Čičerić, te stoga u današnjim Povijesnim kontroverzama razgovaramo s autorom te disertacije dr. sc. Filipom Katanićem.Ova verzija razgovora o generalu Maksimilijanu Čičeriću nije ranije objavljena na Hrvatskom radiju zbog vremenskog ograničenja termina emitiranja.

Austro-ugarski general hrvatskoga podrijetla Maksimilijan Čičerić u hrvatskoj javnosti zapravo je gotovo nepoznat. No, da se radilo o izvanrednom vojnom stručnjaku govore činjenice da je bio profesor na Ratnoj školi u Beču, te austro-ugarski vojni izaslanik u Mandžuriji tijekom rusko-japanskog rata 1905. godine. O njegovom životu i djelovanju svjedoče i njegovi dnevnički zapisi koje je 2011. godine objavio Hrvatski državni arhiv. Ipak, u hrvatskoj historiografiji i javnom prostoru razmjerno se malo pisalo i raspravljalo o ovom časniku čije je djelovanje obilježilo jedan dio hrvatske povijesti. Na Sveučilištu u Zagrebu nedavno je obranjena doktorska disertacija kojoj je u središtu pozornosti upravo Maksimilijan Čičerić, te stoga u današnjim Povijesnim kontroverzama razgovaramo s autorom te disertacije dr. sc. Filipom Katanićem.Epizoda je premijerno emitirana 18. studenog 2025. na HR3.